(1) Sorta grožđa: Sorta određuje strukturne tvari kao što su kiselost, tanini, udio alkohola i udio šećera u vinu. Cabernet sauvignon je jedno od najbolje odležanih vina na svijetu, dok Valdigue ima puno manji potencijal odležavanja od cabernet sauvignona, te počinje ubrzano stareti nakon dvije godine.
(2) Metoda kuhanja: Metoda kuhanja vina ima presudan utjecaj na njegov potencijal starenja. Na primjer, nisu sva vina Cabernet Sauvignon prikladna za dugotrajno odležavanje. Mnoga masovno proizvedena vina Cabernet Sauvignon pogodna su za ranu konzumaciju jer nemaju dovoljno tanina i kiselosti, pa nemaju značajniji potencijal starenja. Način na koji se vino proizvodi može utjecati na njegove tanine, kiselost i sadržaj alkohola. Vina pogodna za dugotrajno odležavanje trebaju imati dovoljno tanina, kiselosti ili alkohola.
(3) Okruženje skladištenja: Crveno vino mora biti pohranjeno u okruženju s prikladnom i stabilnom temperaturom, obično između 12-16 stupnjeva Celzijusa (55-62 stupnjeva Fahrenheita). Ako se vino čuva na mjestu s visokom temperaturom, zrak će lakše prodrijeti u bocu, ubrzavajući oksidaciju vina. Ako se vinska boca često mućka, to će omogućiti da više zraka uđe u bocu, ubrzavajući oksidaciju i starenje vina.
